Mišja groznica – informacije i preporuke

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku vrućicu s bubrežnim sindromom (HVBS). Čovjek se može zaraziti izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike, ali i unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta. Zaraza je moguća i onečišćenim rukama ili kontaminiranom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi) te neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima. Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Simptomi bolesti najčešće počnu 1 do 2 tjedna nakon zaraze naglim nastupom visoke tjelesne temperature i glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i očiju te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja mokraće i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Pod najvećim rizikom od obolijevanja su osobe koje dugotrajno i učestalo dolaze u kontakt (izravan ili posredan) s malim divljim glodavcima, ali čovjek može oboliti i u zatvorenim prostorima, u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!

Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.

Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.

Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!

Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.

Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.

Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

 

Epidemiološka slika bolesti u Karlovačkoj županiji

 

U Karlovačkoj županiji se godišnje najčešće bilježi nizak broj oboljelih no tijekom epidemijskih godina, koje su odraz većeg broja i aktivnosti glodavaca, taj se broj može popeti i na više desetaka oboljelih.

 graf

Više na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/misja-groznica-ili-hemoragijska-groznica-s-bubreznim-sindromom/

Letak.pdf